Danas, točnije noćas, u 2:40 prvi lipicanac je ponovno stao na lipičko tlo.
Negdje oko dva sata ujutro hodam sredinom ceste, a oko mene red svijeća koji dužinom obasjava put do lipičke ergele… Tu je i mnoštvo ljudi koji s nevjericom na hladnoći i u magli čekaju gotovo 6 sati… Iščekivanje povratka! Polako se čuju prve sirene… Dolaze auti i kamioni, viore se zastave… „Snimaj ove ljude kako plaču“; govori reporter jednih dnevnih novina, a ja gledam i ne vjerujem! Sretne su nam bile te suze, a vjerujem da ćemo ih svi pamtiti… U idućih pol sata prva kopita udarila su u tlo koje 16 godina nisu osjetila… Kako je njima bilo? Kako je nama bilo? (M.B.)
Svjetla kamiona su rekla da su stigli...
Okupilo se oko 250 građana Lipika i Pakraca da uveličaju doček koji je isprva bio najavljen za 21:30, ali je odgođen za ponoć zbog problema na granici. Na kraju su došli oko 2 sata, ali glavno je da su ponovno tu.
Svo vrijeme čekanja okupljene je zabavljao Siniša Cmrk, a pićem častio Grad Lipik.
Bilo je tu zastava, svijeća, pljeskanja, radosti, pa čak i suza. Nekolicina građana je za lipicance pripremila i košaru s jabukama, ali konji to ipak nisu smjeli pojesti.
Nakon iskrcavanja kobila na red su došli političari. Ministar Čobanković održao je veoma isrcpan govor te nam čak na svom mobitelu pokazao slike sebe na jahanju.
Iskrcavanje je trajalo sve do 4 sata. Pastusi su raspoređeni po boksevima, a kobile su sve zajedno u štali.
Na većini konja se vide tragovi neuhranjenosti, ali nadamo se da im se rebra uskoro neće vidjeti i da će ponovno onako sretno kao na starim razglednicama trčati oko ergele.
Pogledajte galeriju!
