TAKOdobar portal :: Lipik, Pakrac, Daruvar, Po�ega




Raminac - voda svih voda
Jezero Raminac naa je najvea i najljepa voda. Zbog svog izuzetno povoljnog poloaja na svega pola kilometra nadomak Lipika u potpuno prirodnom okruenju predstavlja jedinstven primjer neiskoritenog potencijala. Planova oko ureenja Raminca ima, no svi oni staju na ideji i prii. Istraili smo kakve nam se mogunosti nude oko ureenja te kako je neki ribii vole zvati vode svih voda i koji nam problemi i prepreke stoje na tom putu.

Novljansko jezero kao primjer

Povod za ovu priu lei u slinom primjeru, nedavnom ispuštanju Novljanskog jezera, te planovima i aktivnostima oko njegovog ureenja. Detaljniju usporedbu Raminca i Novljanskog jezera proitajte na kraju teksta u posebnom okviru. Ovdje spomenimo da Novljansko jezero posljednjih godina privlai panju sve veeg broja izletnika, a Grad Novska na jezeru organizira brojna dogaanja od kojih je najpoznatije „Ljeto u Novskoj“. Ljeti se jezero uz brojne šetae, kupae i bicikliste pretvori u pravi poligon za razliite aktivnosti poput vaterpola, utrke kajacima, paintball, streliarstvo, povlaenje ueta te brojne druge ugostiteljske i zabavne sadraje.

Kupanje i vodene igre na Novljanskom jezeru

Projekt ureenja koji ukljuuje gradnju drvenog mosta preko jezera, ugostiteljskog objekta elegantno i moderno uklopljenog u brdo i krajolik, te više sportsko-rekreativnih terena procijenjen je na otprilike milijun eura, a veina sredstava e se povui iz EU fondova. Samo po sebi namee se pitanje, zašto Novska ulae sredstva i napor u ureenje ovog vodenog bisera udaljenog etiri kilometra od grada Novske, a Lipik oko svog jezera još uvijek nije poduzeo znaajnije korake u realizaciji ureenja? Odgovor na ovo pitanje nije baš jednostavan.

Zakoni, propisi i regulative

Prema Zakonu o vodama (NN 107/95) lanak 3. kae  „Vode su ope dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u ijem vlasništvu“ Kao ope dobro imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, a dane su na upravljanje Hrvatskim vodama.  Hrvatske vode na jezeru Raminac imaju ugovore o odravanju jezera potpisane s tri ribolovna društva; ŠRD Slavonac,  ŠRD Papuk i  ŠRD Pakrac od kojih svako društvo kosi i ureuje ugovorom dogovoreni dio. Uz jezero ide i zaštitni pojas koji na Ramincu iznosi tri metra oko cijelog jezera. Sa Podravkom Hrvatske vode imaju potpisan koncesijski ugovor za eksploataciju maksimalnih 250.000 prostornih metara godišnje. Podravka vodu iz Raminca koristi u tehnološkom postupku za hlaenje i odravanje pogona.
Ništa nije vjeno, pa tako niti jezera. Prema potrebi ulau se sredstva u redovno tehniko odravanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih vodnih graevina. Sredstva za ureenje i izgradnju osiguravaju se iz raznih izvora, od kojih za odravanje vodnih graevina najvaniju ulogu ima porez zvan „vodna naknada“. Vodna naknada je u biti sustav od sedam razliitih poreza koji plaaju sve pravne ili fizike osobe bilo kod graenja objekta ili korištenja vode. Dakle, svi mi korisnici u vodoopskrbi. Sredstva plaamo razliitim subjektima poput Hrvatskih voda, Komunalca ili prorauna upanije. Sustav je poprilino zamršen, no detaljno razraen. Na odreeni nain zatvara se kruni tijek novca radi eksploatacije voda te reinvestiranje u vodene sustave.  Sredstva koja se izdvajaju za tu namjenu, strogo su namjenska, a od istaknutijih radova koje su Hrvatske vode izvele u Lipiku ove godine je 3800 metara duga desna strane nasipa Pakre od mosta u Jagmi do mosta za lipike vinograde. Na jezeru Raminac za Hrvatske vode tvrtka Geokon Zagreb radi jednom godišnje ispitivanje brane i prema posljednjem izvještaju brana je sigurna, a glasine koje krue da ona propušta na jednom dijelu nisu istinite te ih izriito opovrgava i voditelj ispostave Hrvatskih voda u Daruvaru, Davor Novinc.

Hrvatske vode brinu se o izgradnji, funkcioniranju, sigurnosti i zaštiti vodno- gospodarskog sustava u cjelini, a svako daljnje ureenje koje se tie ponude dodatnog sadraja, razumije se, nije u njihovom osobnom interesu i predmetom zanimanja. Dodatni sadraj treba biti interes zajednice ili neke interesne skupine.

Planovi oko ureenja

Kad se govori oko daljnjeg ureenja jezera Raminac postoje odreene ideje i projekti koji manje odnosno više zadiru u njegov okoliš. Glavni planovi i projekti raeni su za potencijalni golf teren oko Raminca te Tematski turistiki put „Stazama lipicanaca i kune“.

Prema Prostornom planu ureenja Grada Lipika prostor oko jezera Raminac zakonski je usuglašen te ukupna površina oko 100 hektara ima športsko-rekreacijsku namjenu. Taj prostor oko jezera trenutno ini šuma i oranice bez ikakve izgraene infrastrukture. Takoer budui brzi cestovni koridor D5 prolazi odmah uz tu zonu, a zrana udaljenost ceste D5 do jezera je u najbliem djelu oko 200 metara.

Nedavno, u svibnju ove godine, Lipik su posjetili ameriki golferi, koji su uz Lipik razgledali još nekoliko lokacija u Lijepoj našoj kao potencijalna mjesta za golf terene. Idejni projekt za golf postoji, adekvatan je zahtjevima struke i to je „lijepo bi bilo da se desi“ kako kau naješe lipiani kad je rije o golfu. Ipak, dok se stvar ne krene razvijati u tom smjeru, proi e još dosta vremena, a k tomu ni zakonska regulativa na razini Hrvatske još nije usklaena. Takoer, uloga i eventualni nalet golemog kapitala je takav, da on, ukoliko to poeli, jezero moe izmjestiti metar do dva lijevo ili desno, tako da i sva infrastruktura koju bismo sami izgradili njemu ne igra znaajnu ulogu. Korak naprijed u ureenju Raminca napravljen je u projektu TTP „Stazama lipicanaca i kune“ koji osim ponude dodatnog sadraja uklapa se i u budui projekt golf terena. Projekt „stazama lipicanaca i kune“ predvia postavljanje šest nadstrešnica, osam roštilja, djeje igralište na temu lipicanaca, kao i neke druge popratne sadraje poput klupa, koševa za smee i slino. Projekt je kandidiran na IPA 2009. natjeaju za dobivanje bespovratnih sredstava iz Europske unije, a kako nam je rekla Vida Ilii, direktorica PC Pakrac projekt je nedavno poslan i u tijeku je evaluacija, te se eka na odgovor. Ovaj projekt ne radi znaajne intervencije na okolišu, no predvia lokaciju za budui objekt ugostiteljske namjene.

Dodatne mogunosti ureenja Raminca ukazuju i brojni volonteri našeg podruja. Postoji inicijativa da se sve atraktivnija „Slavonska brdsko biciklistika liga „Tessari“, koja broji trenutno osam utrka vozi jednim dijelom i oko Raminca. Naši „Titanovci“ prije dva tjedna su posjetili upravo Novljansko jezero i nedavno osnovani biciklistiki klub „Flat out“ te razgledali staze i mogunost uvrštenja koje utrke Slavonske lige na tamošnje podruje. Nema razloga i svakako bi bilo poeljno da se jedna utrka Slavonske lige vozi i oko Raminca, u razgovoru nam je rekao Vladimir Tessari, jer prostor od Pakurnovca preko Klise  do Raminca je takoer interesantan.

Mladi u Lipiku su prošle godine predlagali izgradnju ljetne pozornice na Ramincu po uzoru na onu na zagrebakom Bundeku. Ideja za ureenje Raminca svakako ne nedostaje.


Slika gore: Prostorni plan ureenja i naranasto predviena portsko-rekreacijska zona, Slika dolje: TTP Stazama lipicanaca i kune i golf tereni
Mogunost isputanja jezera

Proteklih godina esto je bilo govora da je Raminac potrebno ispustiti, nakon ega bi se provelo temeljito ienje i vaenje mulja koji u nekim dijelovima dosee debljinu i do dva metra.

S projektom izmuljivanja, slae se i veina ribia. Rohan Bohumil, ribi od 1949. godine, kojem je Raminac ujedno i najdrae jezero smatra da bi se ienjem jezera uklonili i veliki somovi, koji uz to to pojedu ribiima sitniju ribu, predstavljaju neopravdani strah po kupae kojih u jezeru nema netom nakon Domovinskog rata. Te beneficije obnovljenog Raminca rezultirale su inicijativama i sastancima glavnih interesnih skupina, ribia, Podravke i Hrvatskih voda no projektu izmuljivanja nije se pristupilo, tako da Raminac nije nikad isputan do kraja. U razgovoru sa voditeljem Vodno gospodarske ispostave Ilova-Pakra u Daruvaru, Davorom Novincem, saznajemo da je nakon upuenih inicijativa, u 2008. izvrena geodetska snimka stanja jezera, te je utvrena zaplavljenost manja od 10 posto, a time projekt izmuljivanja ija se cijena mjeri milijunima kuna, nema apsolutno nikakvu ekonomsku isplativost i opravdanost s obzirom na namjenu vode u tehnike svrhe koja je Podravci osigurana u dovoljnim koliinama, dodaje Novinc.

Po svemu sudei, kupae ekaju neki bolji dani ili e ostati samo u uspomenama starijih generacija koje su odrasle na Ramincu. Nauile plivati, gradili kolibe na vrbama i bagremima koje su prelazili cijelom irinom jezera, igrali se u amcima i splavima te proivljavali razliite anegdote o kakvim danas moemo itati jo samo u Lovrakovom romanu Druba Pere Kvrice.

Ne moemo rei da se odnos prema jezeru ne mijenja i da je jezero zaputeno i zaboravljeno. injenica je da je to preskupa voda da bi ju koristili samo ribii za svoje potrebe, jer se u jezeru i oko njega krije veliki potencijal za razvoj portsko rekreativnih sadraja. Takav naglasak stavio je i gradonaelnik Lipika Antun Haramija koji se u Pakrakom listu broj 359. od 2. listopada 2009. u intervjuu osvre na asfaltirani put do Klise koji kako kae; nije asfaltiran samo zbog Klise, ve vjerujem da smo time pribliili jezero gradu i obratno To je veliki rekreativni i turistiki potencijal u emu su nesluene mogunosti razvoja dodaje Haramija. Kapitalne investicije doi e s boljim financijskim vremenima, ali do tad svi trebamo shvatiti, da najbolje napravimo kad sami prionemo na posao, a ne ekanjem stranog kapitala kojeg usput nema pa nema.

Zahvaljujemo na suradnji i idejama sljedeim ljudima: Ivica Stoki, Davor Novinc, Mira Nemet, eljko Gaparovi, Tomislav Bogojevi, Rohan Bohumil, Mario Fider, Vida Ilii, Ivana Orban, Darian Husko, Antun Haramija, Ivan Molnar, Gordana Horvat, Albert Menegoni, Tomislav Lukseti, Darko Mileti i Vladimir Tessari. Hvala to ste doprinjeli stvaranju ove prie...
Postavljeno 13.11.2009. by Marko Baran
Broj otvaranja:4266
Facebook komentari


Prijava na TD portal

Korisniko ime:

Lozinka:

Ne moete dodavati komentare jer niste prijavljeni na TD portal.

Da bi se prijavili, morate biti registrirani. Ukoliko jo niste registrirani, registrirati se moete u 20ak sekundi klikom na sljedei link
KOMENTARI (Beta verzija) Pravila komentiranja
che pie: (13.11. 14:45)
dobar tekst..i dobra ideja ali e tako i ostati dok u ovaj grad ne ue neka vea lova. a ovo za volonterizam hm,hm prola su ta vremena radnih akcija za ope dobro, prije su poduzea i kolektivi izgradili porueno i to je bilo narodno a danas je kapitalizam na vlasti, privatizacija je unitila za godinu dana ono to su ljudi 50 god. stvarali-volontirali..i premalo je ljudi koji stvarno hoe radit a previe onih tzv. laktaa
Copyright 2004-2007 TAKOdobra.com :: Design and programming by Dejan Ili試
Registrirajte se na TAKOdobar portal

Korisni諯 ime

Lozinka

E-mail:

Izaberite podru誥 sa kojeg dolazite:

NAPOMENA:TAKOdobra.com ni na koji na詮 nije odgovorna za sadr�aj i komentare postavljene od strane posjetitelja. Za sve objavljene sadr�aje pod pojedinim loginom odgovoran je isklju詶o korisnik koji ga koristi. Komentari podlije�u va�e橭 zakonima RH i pri tome nagla�avamo: zabranjena je svaka rasna, vjerska, spolna, nacionalna i etni諡 diskriminacija te veli衮je fa�izma i nacizma. Ukoliko se sla�ete s uvjetima kliknite na REGISTRIRAJ SE, u suprotnom odustanite od registracije.