TAKOdobar portal :: Lipik, Pakrac, Daruvar, Požega




Je li Dubrovnik sam sebi dovoljan?
Nastavak naeg putovanja zapoet u kratkim povijesnim crtama o Dubrovniku (lat. Ragusa), jer osobno smatram da gledati i diviti se svoj toj kamenoj ljepoti, a bez primisli na srednjovjekovni povijesni znaaj samog Dubrovnika nema smisla.
Takoer, prepredenost dubrovakih gospara datira iz najranijih dijelova povijesti Dubrovnika pa se pitam, naplauje li to Dubrovnik strancima, svojim turistima ono to je on njima (Mlecima, Turcima) nekad stoljeima morao plaati slobodu!
Uskoro ete u Dubrovniku moi hodati i disati, dakle biti slobodni samo ako platite!

Postoji vie teorija i vremenskih odrednica o osnutku Dubrovnika. Dok neki opeprihvaeni podaci govore da se radi o 7. st., drugi, antiki napisi govore da je postojalo malo naselje i prije 3.st.
Kako bilo, grad je stoljeima vjeto kupovao svoju slobodu, zahvaljujui vie nego dobroj diplomaciji, a njegove nadaleko znamenite gradske zidine ili kako ih nazivaju dubrovaki miri bile su trn u oku i Mlecima i Turcima te su omoguavale da se ta sloboda i samostalnost kudikamo lake kupuju.
Balansirati izmeu tih dvaju svjetova, kultura, i jo pri tom biti vrlo moan, s pravom je biti ponosan na libertas jer uzmimo primjera radi, Hrvatska se cijepala i lomila pod Turcima, a jedna Dubrovaka Republika stoljeima je opstajala.
U svoje zlatno doba, Dubrovnik je primjerice u 15. st. kao grad bio jedan od veih u Europi i imao je 40 000 stanovnika, dok jedan London tada broji 50 000. Opadanje moi Dubrovake Republike zapoinje snanim potresom u Dubrovniku 1667. godine, dok se njezina propast dogaa poetkom 19. st. kad Napoleon stupa na europsku scenu te francuska vojska ulazi u Dubrovnik i ukida Republiku.

Dubrovnik je uistinu pravi turistiki grad.
U staroj jezgri jedva da se moe na ulicama zamijetiti koji starosjedilac. to se kupanja tie, bar oko te stare jezgre, struje su dosta jake i more je poprilino hladno, no kupaa ima mnogo i pogledom iz mora stjee se pravi dojam masivnosti dubrovakih zidina.
Viore Dubrovani po tim zidinama i kulama jo s ponosom svoju zastavu slobode jer oni to uistinu i jesu. Slobodni su kreirati cijene po vlastitim eljama, onoliko koliko im treba za lagodan ivot i jo malo vie.
Dva smo dana boravili u Dubrovniku i objektivno je rei da se ne stigne sve vidjeti. Primjerice, ulaz na gradske zidine kota 50 kn po osobi, a samo smo njih obilazili 5h...
Moram priznati da su zidine stvarno prekrasne, no nakon etanja po njima uokrug ne pita vie za cijene jer si i edan i gladan Kuglica sladoleda je 8kn, a najbolje je kad se lijepo sa zidina spusti u grad pa te na glavnoj ulici, Stradunu, samo ekaju i lobiraju u stilu: "Vidi gore ona konoba, odlina hrana, ja vam dam litru vina gratis."
Primamljivo, no sljedei je dao litru i pol s aperitivom takoer gratis...
Ipak i u Dubrovniku ima neto besplatno, no cijena koja slijedi ostat e mi tajna, jer kad je neto tamo besplatno onda to u pravilu bude na kraju jo skuplje Mi smo se pogostili malom pizzom i malom pivom koja je na kako pie akciji bila 65kn.

"E pa to ti je Dubrovnik, htio si ii tamo..." reklo mi je to dosta mojih prijatelja, no mislim i dalje da vrijedi svakog novia koji tamo potroi, no ako te ve netko hrani tih dva mjeseca i omoguava ti lagodan ivot ostatak godine onda bar budi pristojan i uljudan domain!
Ne budi bezobrazan prema ruci koja te hrani... Svata sam doivio, od vikanja na turiste pa do sprdanja na raun njihova izgleda i ponaanja.

Kako bilo, nakon dva dana morali smo dalje, pa smo nakon Dubrovnika posjetili i prenoili u NP Mljet do kojeg ako elite autom za etiri osobe s trajektom vas ispadne 240kn u jednom smjeru.

Na otocima, istina je, uslijed izoliranosti te nedostatka normalnih koliina hrane i pitke vode kod ljudi se razvija jedna pomalo neugodna osobina zvana krtost.
Naem "gazdi" kod kojeg smo noili, a i ostatku te otoke ekipe razvila se i pohlepa. Sezona izgleda nije ba naj pa ve od prije dogovorene cijene noenja sa 400 se poveavaju na 700kn... To je posao, a dogovoreno sve preko veze... Ulaz u NP Mljet je 90kn, jedan sladoled 20 kn, konobare eka po pola sata, ali ne zato to je guva, ve kako bi rekao, tlaka je raditi...
Tlaka nam je svima izgleda, no sve u svemu, unato naim nekim manama gore navedenim, mogu rei da s razlogom drmamo svjetskom turistikom scenom. Ipak, nedostaje nam ponude i turistikih projekata.
To nisam rekao ja, ve eminentni strunjaci i prognozeri, a jedan od tih strunjaka Vladimir Preveden, konzultantske kue Roland Berger, koja je u lipnju istraila realnost i izglede hrvatskog turizma kae da kvaliteta esto ne odgovara cijeni i da postoji realna opasnost da razoaramo i rastjeramo goste.

Tisuljetna povijest je ono to nas jo definitivno dri pa eto elja mi je da dogodine uz tu povijest ljudi budu novi stup i snaga hrvatskog turizma...


Galeriju fotografija pogledajte OVDJE.

Mljet
Postavljeno 01.09.2007. by Marko Baran
Broj otvaranja:3268
Facebook komentari


Prijava na TD portal

Korisničko ime:

Lozinka:

Ne možete dodavati komentare jer niste prijavljeni na TD portal.

Da bi se prijavili, morate biti registrirani. Ukoliko još niste registrirani, registrirati se možete u 20ak sekundi klikom na sljedeći link
KOMENTARI (Beta verzija) Pravila komentiranja
Trenutno nema komentara
Vezano
Copyright 2004-2007 TAKOdobra.com :: Design and programming by Dejan Iličić
Registrirajte se na TAKOdobar portal

Korisničko ime

Lozinka

E-mail:

Izaberite područje s kojeg dolazite:

NAPOMENA:TAKOdobra.com ni na koji način nije odgovorna za sadržaj i komentare postavljene od strane posjetitelja. Za sve objavljene sadr?aje pod pojedinim loginom odgovoran je isključivo korisnik koji ga koristi. Komentari podliježu važećim zakonima RH i pri tome naglašavamo: zabranjena je svaka rasna, vjerska, spolna, nacionalna i etnička diskriminacija te veličanje fašizma i nacizma. Ukoliko se slažete s uvjetima kliknite na REGISTRIRAJ SE, u suprotnom odustanite od registracije.